::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::

AKTIVNOSTI                                                                                

Aktivnosti koje DOS provodi u najvećoj su mjeri usmjerene na pružanje pravne pomoći, ali i cijeli niz drugih, pratećih aktivnosti:

- Evidentiranje i praćenje slučajeva kršenja ljudskih prava;
- Pružanje besplatne pravne pomoći u cilju zaštite ljudskih prava, građanskih prava i sloboda zajamčenih Ustavom RH;
- Zbrinjavanje i repatrijacija izbjeglica;
- Skupljanje i distribucija humanitarne pomoći;
- Organiziranje predavanja, okruglih stolova i seminara u cilju postizanja misije DOS-a;
- Poticanje suradnje nevladinih udruga kroz umrežavanje.

     DOS-ov program je dugoročni tekući proces i dio je promocije i zaštite ljudskih prava. Provedba DOS-ovog programa traje već 12 godina, a već 7 godina tim profesionalaca, volontera i članova bez prekida pruža besplatnu pravnu pomoć kao glavnu aktivnost. Priroda aktivnosti i problema prema kojima je cijeli DOS-ov program dizajniran ne dozvoljava kratkoročne i vremenski ograničene intervencije. Zaštita i promocija ljudskih prava putem besplatne pravne pomoći mora biti stabilna, dostupna i raspoloživa korisnicima kroz duži vremenski period ukoliko želimo postići bilo kakav pozitivan učinak. Problemi zbog kojih nam se korisnici obraćaju, mijenjaju se tijekom vremena. Na primjer, 1997 i 1998 najvažniji problemi su se odnosili na dozvole za povratak i osobne dokumente, dok su u 2002./2003./2004. godini najvažniji problemi bili vezani za obnovu i pravne kategorije vezane za nju. Tijekom svih ovih godina pojedina pitanja/problemi su bili gorući tijekom jedne godine, a u sljedećoj su bila neka druga, ali nikad nismo mogli ustvrditi da neku od naših aktivnosti treba prekinuti/završiti jer za njom više ne postoji potreba. Konačno, sve DOS-ove programske aktivnosti, kao i one opisane kao projektne aktivnosti u programu "Pravna pomoć i oživljavanje/osnaživanje zajednice u Dalmaciji i Lici" su u tijeku.

Ostvarene projektne aktivnosti u 2004. godini

Program "Pravna pomoć i oživljavanje/osnaživanje zajednice u Dalmaciji i Lici" provodio se na cijelom DOS-ovom području djelovanja kroz projektne aktivnosti: Pravna pomoć i slične/pripadajuće usluge (kontakti s lokalnim i državnim vlastima i institucijama), prekogranične aktivnosti, zagovaranje, prijevoz korisnika, podjela humanitarne pomoći, popunjavanje različitih formulara, posredovanje kod prevođenja različitih dokumenata itd. DOS je u 2004. za 13.790 korisnika pružio 15.628 različitih usluga, od kojih je za 11.015 korisnika pruženo 12.853 pravne usluge. Detaljni statistički pregled nalazi se u prikazanoj tabeli.

STATISTIČKA TABELA (download)

Najzastupljenije pravne kategorije s najvećim brojem usluga i korisnika su bile:

- Obnova s 4.123 usluge i 3.674 korisnika;
- Prekogranična suradnja (statusna pitanja) s 1.788 usluga i 1.180 korisnika;
- Mirovinska pitanja s 1.160 usluga i 1.016 korisnika;
- Statusna prava s 1.071 usluga i 897 korisnika; - Socijalna skrb s 499 usluga i 466 korisnika.
Svih 5 najzastupljenijih pravnih pitanja (obnova, prekogranična pitanja, mirovinska prava, statusna prava, socijalna skrb) su u vezi s osnovnim pravima hrvatskih građana/državljana.
Prema analizi demografskih podataka iz projekta utvrdili smo da su 92% korisnika Srbi povratnici (neki su se vratili nedavno, a neki prije nekoliko/više godina), 7% korisnika su doseljenici (Hrvati iz BiH), a 1% korisnika su domaće siromašno stanovništvo (bez obzira na nacionalnost).

PRIMJERI SLUČAJEVA KORISNIKA

               

- Obnova kuća je u Donjem Srbu započela 2003, nastavljena 2004 kao što će biti i u 2005. DOS je bio uključen u pripremu dokumenata za građevinske radove na kućama više i niže kategorije oštećenja, kao i u podjeli namještaja i opreme za kuće gdje je obnova bila završena. Naime, inventurne liste su od tvrtki/izvođača radova na obnovi slane DOS-u Donji Srb i nadležnim uredima u Općini Gračac. Administratorica DOS-a Donji Srb je dogovarala vrijeme i mjesto isporuke između izvođača radova i korisnika koji su bili uključeni u obnovu na tom području. Ugovori o obnovi između korisnika i izvođača radova su potpisivani u uredu DOS-a Donji Srb koji je i dalje radio na kompletiranju dokumentacije za obnovu.

- 03.05.2004.g. u Uredu državne uprave u Benkovcu, a od strane Odsjeka za obnovu Zadarske županije bilo je organizirano potpisivanje ugovora za obnovu. Kako je i proteklih godina, prema riječima g. Tikulina, voditelja odsjeka za obnovu, suradnja s DOS-om bila iznimno uspješna, stoga nam se i ovaj put pismeno obratio te zamolio da o navedenom terminu obavijestimo i pozovemo korisnike na potpisivanje istih. Ukupno je potpisano 187 ugovora o obnovi.

- U slučajevima negativnih rješenja za obnovu koja su se odnosila na sela u okolici Gračaca gdje je podnostiteljima zahtjeva utvrđen 0. stupanj oštećenja, iako se mahom radi o 4. ili većoj kategoriji oštećenja DOS Gračac je pisao zahtjeve za rekategorizaciju kuća. Obzirom na dobru suradnju s Uredom državne uprave za poslove obnove u Zadarskoj županiji koji je na području općine Gračac izdao veliki broj rješenja, nismo zamjetili ovakvo postupanje i procjene izostanka ratne štete na obiteljskim kućama, odnosno pogrešno procjenjivanje kategorije oštećenja. U dogovoru s njima naš je terenski suradnik fotografirao predmetne kuće te fotografije koje pokazuju stupanj oštećenja poslao u Ured za obnovu u Zadar kako bi se proces rekategorizacije kao i izdavanja riješenja za obnovu ubrzao.

- Uredu u Kninu obratila se S.B. rođena u Kninu, ali veliki dio svog života provela je u Gračacu, a zatim u Beogradu gdje i sada živi. Njen problem je u tome što je u njenom rodnom listu upisano pogešno ime oca, umjesto Pavao napisano je Pavo. Kako je S.B. živjela u Gračacu, a samo se rodila u Kninu, obratila se Matičnom uredu u Gračacu radi ispravke imena oca, ali dobiva informaciju da se to ne može ispraviti, pa je čak upućuju da tu ispravku traži sudskim putem. Da slučaj bude zanimljiviji moramo napomenuti da je S.B. oko ovako banalne stvari izgubila 4 godine. Ne znamo tko je uputio DOS-ovom uredu u Gračacu, ali je tada dobila pravu informaciju da se ispravka koju traži može izvršiti jedino u matičnom uredu gdje je osoba rođena, a to je u ovom slučaju Knin. Kolegica iz Gračaca uputila je na ured u Kninu radi pomoći što smo i učinili i pomogli smo joj da podnese zahtjev za promjenu imena oca. Zahtjev je prihvaćen.

- Problem naše korisnice D.G. iz Ervenika (kod Knina) koja sada živi u Njemačkoj je vezan uz postupak nasljeđivanja poslije smrti njenog supruga, a koji se vodio pred Općinskim sudom u Kninu. U Sudu smo izvršili provjeru i saznali da je ostavinski postupak poslije smrti njenog muža započet krajem 2002., D. je čak dala izjavu, ali nikad nije dobila rješenje o nasljeđivanju. Kako je D. sa svojom djecom odselila u međuvremenu u Njemačku rješenje o nasljeđivanju koje je sud uredno slao 3 puta na raniju adresu (gdje je bila za vrijeme izbjeglištva) u Sombor vraćalo se s naznakom "nepoznat primatelj". Sestra pokojnika iskoristila je taj momenat i obavijestila sud da je D. (koja je u prvom nasljednom redu) umrla. Sud njenu smrt oglasio u Narodnim Novinama bez bilo kakvih drugih dokaza (kao što je Izvod iz knjige umrlih) što bi nakon 6 mjeseci rezultiralo i proglašenjem naše klijentice umrlom i ponovo bi se održala ostavinska rasprava i imovina pokojnika bila bi drukčije raspoređena, što je očito, i bio cilj njegove sestre. Klijentica nam se telefonski obratila i zatražila informacije o stanju ostavinskog postupka započetog 2002., samo 10 dana prije istjeka roka od 6 mjeseci o proglašenju smrti, što smo otkrili prilikom posjeta kninskom sudu. U dogovoru sa sucem u Kninu predmet je ponovo aktiviran na način da je dogovoreno da D. u Njemačkoj kod notara da izjavu gdje živi i da dobije potvrdu o životu pa će se na taj način ostavinska rasprava okončati.

- T.N. i njen brat G.S. iz Benkovca, nasljednici vikendice u Karinu Donjem tuženi su od privremenog korisnika M.M. iz Zagreba u svezi naknade troškova za sanaciju iste u iznosu od 75 000,00 kuna. T.N. je dobila poziv da podnese odgovor na tužbu. Naime M.M. je u lipnju 1996.g. od Komisije za privremeno preuzimanje i korištenje imovine tadašnje općine Lisičić dobio rješenje kojim mu se daje privremeno u posjed gore pomenuta nekretnina. Isti je bez odobrenja vlasnika odnosno nasljednika izvršio zidarske, vodoinstalaterske te keramičarske radove. Isti je također Općinskom Sudu u Benkovcu, Zemljišno-knjižnom odjelu podnio prijedlog za donošenje privremene mjere kojom se traži zabrana T.N. i G.S, nasljednicima kuće bilo kakvog daljnjeg raspolaganja nekretninom dok mu se ne isplate gore navedeni troškovi. U zakonskom roku je pravnica DOS-a napisala odgovor na tužbu. Vrlo je znakovito da hrvatski sudovi uopće prihvaćaju takvu vrstu tužbi.

- Uredu su se radi pomoći pri elektrifikaciji obratili mještani sela Miranje koje je prije rata imalo struju. Planirana elektrifikacija provodi se samo za Novo naselje dok se 10-tak domicilnih obitelji i dalje ostavlja bez priključka na električnu mrežu. Povratak stanovništva u Miranje započeo je 1999.g. te je jasno da neki povratnici čekaju elektrifikaciju već 5-6 godina. Ured DOS-a je obavio razgovor sa HEP Distribucijom Benkovac i Zadar gdje nam je rečeno da će stanovništvo biti zbrinuto u drugoj fazi elektrifikacije za koju se ne zna kada će biti provedena. Upućen je dopis HEP Distribuciji Zagreb i Ministarstvu obnove i razvitka kojim su upoznati sa problemom i zamoljeni za brzo riješavanje.

- Nekoliko korisnika nam se obratilo zbog nezakonitih radnji vezanim za prodaju kuća putem APN-a (Agencija za promet nekretnina). Naime, dolazili su klijenti sa informacijama da su samo prijavili APN-u svoju namjeru da prodaju kuću, a nakon toga kuća se bez znanja vlasnika prodaje, iznos isplaćuje vlasniku preko posrednika koji ima lažnu punomoć i cijeli slučaj završi u sudu uknjižbom na novog "vlasnika". Također smo dobili informaciju da je prodana kuća koja nije bila niti ponuđena na prodaju. Dakle, vidjelo se da se radi o nezakonitim radnjama. U razgovoru sa službama Policijske postaje dobili smo informaciju da savjetujemo oštećene osobe da se njima obrate radi utvrđivanja činjenica i poduzimanja određenih radnji. Vrlo brzo su i mediji o ovom problemu izvještavali, kao i zastupnici u Saboru koji su problem aktualizirali, jer je izražen na cijelom području od posebne državne skrbi. Sa policijom u Policijskoj postaji Knin smo dogovorili suradnju na ovom problemu.

Prekogranična suradnja

               

- DOS kroz dugoročnu suradnju s regionalnim partnerima iz Srbije i Crne Gore (IAN Beograd, Praxis, SDC, DRC, Helsinški odbor za ljudska prava Srbije, CRS, SDF) radi na statusnim pravima tako da pomaže izbjeglicama u mjestu njihova izbjeglištva te im olakšava povratak. U suradnji s našim partnerima u 2004. smo pružili 1.788 usluga, te uz pomoć punomoći koje su izdane u SiCG (Srbija i Crna Gora) i poslane nama, korisnicima/izbjeglicama smo pribavili 988 različitih hrvatskih dokumenata.

- Od 01. do 04.06.2004. voditeljica ureda DOS Knin je učestvovala u prekograničnoj info posjeti 8 kolektivnih centara za smještaj izbjeglica u SiCG. Tijekom tih posjeta informirala je oko 800 izbjeglica, a direktnu pravnu pomoć pružila za njih 50.

ZAGOVARANJE

     

1. Kampanju zagovaranja o novom zakonu o besplatnoj pravnoj pomoći DOS provodi kroz Koaliciju za promociju i zaštitu ljudskih prava. Iako DOS i mnoge druge nevladine organizacije pružaju besplatnu pravnu pomoć, ne postoji poseban zakon koji to regulira, te je DOS kao članica Koalicije uključen u zakonsku reformu koja se odnosi na nacrt Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći. Naši predstavnici u radnoj grupi Ministarstva pravosuđa su gđa. Sanja Barić s Pravnog fakulteta u Rijeci i gđa. Nataša Đurović iz Hrvatskog pravnog centra. DOS je u studenom 2004. organizirao okrugli stol u Splitu o toj temi, uz učešće 7 NVO-a koje su dale svoj doprinos inicijalnom nacrtu Zakona. Članice Koalicije su slične okrugle stolove organizirale u Poreču za Istru, u Osijeku za Slavoniju, te na kraju u Zagrebu za cijelu zemlju. Naredni koraci u kampanji Koalicije u vezi Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći u 2005. ovise o dinamici rada radne grupe Ministarstva pravosuđa.

2. Koalicija za promociju i zaštitu ljudskih prava je postala partner Fondaciji King Baudouin u provedbi programa "Prava manjina u praksi" koji je nacionalni strateški dokument za 2005/2006 i poslužiti će kao sredstvo zagovaranja za unaprijeđenje uključivanja nacionalnih manjina u javni život na svim razinama u Hrvatskoj.
Glavni kratkoročni ciljevi te strategije su:
a) Unaprijeđenje javne svijesti i ciljnih grupa o konceptu "Prava manjina u praksi".
b) Unaprijeđenje kapaciteta NVO-a i manjina, razmjena iskustva i najbolje prakse u zaštiti i ostvarivanju prava manjina.
c) Poticanje pro-aktivnog učešća i osnaživanje položaja predstavnika nacionalnih manjina i NVO-a u procesu donošenja odluka na lokalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini.
d) Unaprijeđenje komunikacije i suradnje među ciljnim grupama

3. Svakodnevne aktivnosti zagovaranja.
Ova vrsta zagovaranja se najčešće odnosi na pravne slučajeve/usluge naših korisnika i/ili na njihove humanitarne i ostale potrebe.